Spam ili newsletter – što raditi, a što izbjegavati

U zadnje vrijeme promatramo veliki boom newslettera i raznih mailing listi. Svaka iole uspješna web stranica, web shop ili firma koja se prezentira na webu ovih dana želi slati svoj newsletter. Problem je jako često u činjenici da su ljudi koji šalju newslettere loše upućeni u definiciju što je spam.

U ostatku posta pročitajte što se sve smatra spamom. Što je potrebno za legitimni newsletter i primjere kako bi i kada newslettere trebalo slati.

Što je spam?

Spam je svaka neželjena masovna poruka s ciljem informiranja, prodaje i/ili oglašavanja. Ako primatelj nije na vašoj stranici od vas zatražio mailove ovakvog sadržaja oni se smatraju spamom.

Spam je po ovoj definiciji i ono što dobivate u poštanske sandučiće od Mercatora, Bille, Konzuma i drugih… nažalost taj spam nije zakonom reguliran.

Elektronički spam je reguliran zakonom i kazne su od 100.000,00 – 1.000.000,00 kn.

Primjeri spama

Primjer 1

U svakodnevnom poslovanju u protekle 3 godine korisnik je skupio listu mail adresa. Mailovi su uglavnom korišteni u direktnoj komunikaciji gdje su pošiljatelj i primatelj maila izmjenjivali poslovne informacije i dogovarali zajedničke poslove. Ukratko, stekli su neki partnerski odnos. Nakon 3 godine ovakve komunikacije korisnik je skupio listu od 600 poslovnih kontakata. U ovom trenu korisnik otvara svoj site i želi ga promovirati svojim partnerima zajedno sa svojim novim proizvodom.

Slanje ovakve promotivne obavijesti gdje se reklamiraju novi proizvodi i/ili usluge korisnicima koji su do sada komunicirali direktno s vama u organizacijske svrhe je SPAM. Ako korisnik želi informacije o vašim proizvodima može to i sam zatražiti. Glavni problem kod ovog primjera je što stradaju i osobe koje su vam pisale samo jednom i nemaju apsolutno nikakvog interesa za vaše poslovanje, međutim takve osobe će završiti u vašem adresaru i primiti ovaj promotivni mail.

Primjer 2

Otvorili ste novu firmu, te ste si dali truda i par dana vršili razna pretraživanja po internetu. Skupili ste listu potencijalnih kupaca i/ili partnera. Od trećih strana ste kupili listu poslovnih kontakata.

Poželjeli ste poslati im newsletter s obavijesti da ste otvorili firmu i želite im promovirati svoje usluge i proizvode. Topla preporuka je da to ne činite jer bi u tom slučaju slali SPAM! Korisnici mail adresa koje ste prikupili na ovaj način vas nisu tražili da im šaljete promotivne materijale, stoga je pošta koju šaljete neželjena i klasificira se kao SPAM.

Primjeri što nije spam

Primjer 1

Otvorili ste novi site. Na svom siteu ste napravili korisnički dio, tijekom nekoliko godina na site vam se registrirao određeni broj korisnika. Prilikom registracije označili su kvačicu da žele primati obavijesti od administratora site-a o novitetima. Slanje mailova na ovu bazu korisnika je dopušteno jer su korisnici sami zatražili da žele primati novosti od vas i takav mail nije klasificiran kao SPAM.

Primjer 2

Na svom siteu nemate korisnički dio međutim postoji forma za prijavu na newsletter. Svaki novi korisnik koji se prijavi mora verificirati svoj identitet. Povremeno želite svojim korisnicima poslati novosti vezane uz vaše poslovanje i za to imate legalnu osnovu jer su korisnici zatražili da žele primati obavijesti od vas i ti mailovi nisu SPAM.

Zaključak

Ovo je samo par od mnogo primjera što je, a što nije spam. Glavna razlika između takozvanog “newslettera” koji je SPAM i onog koji to nije, je u dozvoli primatelja. Ako su primatelji na bilo koji način svjesno dali dozvolu da žele od vas primati promotivne mailove možete im slati newslettere.

Oglašavanje i promocija proizvoda, usluga, stranica i slično, na bazu emailova koju ste prikupili na bilo kakav drugi način je tvrdokorni SPAM i primatelji imaju pravo prijaviti vas na abuse i/ili podnijeti kaznenu prijavu.

U kratko, newslettere nećete nikada slati kroz Outlook na listu mailova u bcc-u, nećete ih slati bez linka za odjavu i vrlo ćete pažljivo probrati mail adrese koje se više ne koriste.